Zaposlenik kojeg tražite već ima posao

Na oglase se javljaju ljudi koji već rade

Prema podacima HZZ-a koje je prenijela Hina, krajem lipnja 2026. bile su registrirane 59 423 nezaposlene osobe, najmanje otkako se vodi evidencija. Na svaku od njih dolazilo je oko 30 osiguranika HZMO-a.

Tko se onda javlja na oglase? Na oglasima objavljenima preko Employe gotovo osam od deset prijava (78,5 %) dolazi od ljudi koji kažu da već rade. Takve kandidate oglas mora uvjeriti da promijene posao.

Šest nalaza

1. Većina kandidata već radi. Gotovo osam od deset prijava (78,5 %) dolazi od ljudi koji kažu da rade. Među kandidatima s najviše iskustva takvih je 84,3 %.
2. Navečer se zaposleni javljaju češće nego u radno vrijeme. Vrhunac im je između 21 i 22 sata. Kod nezaposlenih je raspored kroz dan ravnomjerniji.
3. Razlog za promjenu ovisi o struci. U prodaji i komercijali 58,1 % zaposlenih traži novi izazov. U metalu i zavarivanju najčešći je razlog plaća (41,9 %).
4. Zaposleni traže višu plaću. Na istom oglasu traže 15,2 % više od nezaposlenih, a na tipičnom oglasu razlika je 200 € mjesečno.
5. Iznos plaće navodi otprilike jedan od devet oglasa. Kad ga navede, početna plaća je u gotovo tri od četiri slučaja ispod medijana koji zaposleni kandidati očekuju u istoj kategoriji posla.
6. Zaposleni češće žele poziv poslijepodne. Termin od 15 sati nadalje bira polovica zaposlenih (50,4 %) i trećina nezaposlenih (33,4 %). Odmah može početi manje od petine zaposlenih (18,1 %).

Što je kandidat iskusniji, to češće već radi

Među kandidatima koji su u prijavi označili pet ili više vrsta dosadašnjih poslova zaposleno je 84,3 %, a među onima bez takvog iskustva 66,1 %.

Zaposleni su većina u svakoj kategoriji posla. Među kategorijama s dovoljno oglasa njihov je udio najmanji u trgovini i maloprodaji (68,3 %), a najveći na oglasima za menadžment (91,1 %).

Oglas pišite za nekoga tko već ima posao i treba razlog da ga promijeni.

Većina ne traži posao, ali vidi oglas

Zaposleni se javljaju sve češće kako dan odmiče, a najviše prijava stigne između 21 i 22 sata. Kod nezaposlenih je raspored ravnomjerniji, bez izraženog vrha.

Navečer, od 18 do 24 sata, po satu stigne 1,44 puta više prijava zaposlenih nego radnim danom od 7 do 16 sati. Za nezaposlene je taj omjer 1,05, pa im se večer i radno vrijeme gotovo ne razlikuju.

Većina zaposlenih posao i ne traži. Prema Eurostatovoj anketi iz 2025., na internetu je posao tražilo ili prijavu slalo 19,4 % zaposlenih u Hrvatskoj, a društvene mreže koristilo je njih 71,1 %. Ipak, prema Gallupovu izvješću State of the Global Workplace 2025, trećina zaposlenih u Hrvatskoj (33 %) traži novi posao ili prati prilike.

Do ljudi koji posao ne traže oglas mora doći sam. Stariji od 55 godina rjeđe koriste društvene mreže, pa njih treba tražiti i drugim kanalima.

Pokažite oglas ondje gdje ljudi ionako provode vrijeme i omogućite im da se jave i navečer.

Zašto bi promijenili posao

U prijavi pitamo kandidata što ga najviše demotivira na sadašnjem poslu. Odgovor zaposlenih ovisi o struci. Plaća jasno vodi samo u metalu i zavarivanju (41,9 %) te u čišćenju i komunalnim uslugama (39,4 %). Novi izazov jasno vodi u više kategorija, a najviše u prodaji i komercijali (58,1 %) i menadžmentu (54,3 %).

Kad se zbroje sve struke, zaposleni najčešće kažu da traže novi izazov (39,2 %). Slijede plaća (32,0 %) i radna okolina (24,9 %), a nadređene spominje 3,9 %. Isti poredak pokazalo je i naše istraživanje o generaciji Z.

Mnoge zaposlene na sadašnjem poslu ništa ne muči, ali bi probali nešto novo. Kad pitanje nudi odgovor „Ništa, tražim novi izazov“, bira ga 40,4 % zaposlenih kandidata.

U oglasu istaknite ono što ljudima u vašoj struci najviše znači, plaću ili novi izazov.

Koliko košta prelazak

Zaposleni kandidati očekuju medijan od 1 500 € neto mjesečno, a nezaposleni 1 200 €. Dio te razlike dolazi od toga što se javljaju na različite poslove, pa smo kandidate usporedili i na istom oglasu. Zaposleni i ondje traže 15,2 % više, a na tipičnom oglasu razlika je 200 € mjesečno.

Po kategorijama je razlika najveća u graditeljstvu, 500 €, pa u metalu i zavarivanju, 425 €. Najmanja je u trgovini i maloprodaji, 100 €.

Ako tražite nekoga tko već radi, računajte s višom plaćom.

Oglasi rijetko navode iznos plaće

Plaća je zaposlenima drugi najčešći razlog za promjenu posla. Ipak, iznos plaće navodi tek 11,5 % oglasa, otprilike jedan od devet. Češće je obrnuto: oglas pita kandidata koliku plaću očekuje.

U popisu pogodnosti oglasi najčešće navode božićnicu i regres (68,1 % oglasa) te putne troškove (62,7 %). Zanimljiv posao u tom popisu spominje tek 4,3 % oglasa, iako zaposleni kandidati najčešće kažu da traže novi izazov.

Napišite iznos ili raspon plaće u oglas i jednom rečenicom recite što je na tom poslu zanimljivo.

Kada ih zvati i kada mogu početi

Zaposleni češće žele da ih se nazove kasnije u danu. Termin od 15 sati nadalje bira polovica zaposlenih (50,4 %) i trećina nezaposlenih (33,4 %). Vjerojatan razlog je to što usred radnog dana teže razgovaraju o novom poslu, ali podaci to ne pokazuju izravno.

Odmah može početi manje od petine zaposlenih (18,1 %) i 43,2 % nezaposlenih. Otprilike četvrtina zaposlenih (24,7 %) može početi tek za više od dva tjedna, a među nezaposlenima 7,8 %.

Kako je istraživanje nastalo

• Izvor i uzorak: Employina baza podataka, stanje na dan 23. 9. 2026. Obuhvaćeno je oko 28 000 prijava poslanih u razdoblju 27. 1.–23. 9. 2026. (po zagrebačkom vremenu) na oko 600 oglasa objavljenih preko Employe. Oglasi s Employinih vlastitih računa (interni i testni) nisu uključeni.
• Status zaposlenja: kandidat u prijavi odgovara na pitanje što ga najviše demotivira na sadašnjem poslu. Odgovor „Nisam zaposlen/a“ znači da ne radi, a svaki drugi odgovor da radi. Status nismo provjeravali ni u jednom registru. To pitanje nema svaki oglas, pa se udio zaposlenih računa na oko 23 000 prijava. Kad se svaka osoba broji jednom, udio zaposlenih je 79,2 %. Od veljače do kolovoza udio je svakog mjeseca bio između 74,5 % i 80,3 %.
• Iskustvo i kategorija posla: iskustvo je broj vrsta poslova koje je kandidat označio kao dosadašnje, u skupinama nijedna, 1–2, 3–4 te 5 i više. Kategoriju posla oglasu dodjeljuje Employa prema poslu koji oglas opisuje. Oglas s više kategorija broji se u svakoj od njih.
• Usporedbe na istom oglasu: razlike uz koje piše „na istom oglasu“ računamo unutar istog oglasa, da ne dolaze od toga što se zaposleni i nezaposleni javljaju na različite poslove. Ostale usporedbe zbrajaju sve prijave. Za udjele koristimo ponderiranu razliku po Mantel-Haenszelu. Za plaću uzimamo medijan razlika na oglasima s barem pet odgovora u svakoj skupini. Na njima zaposleni traže više u gotovo devet od deset oglasa.
• Očekivana plaća: slobodan odgovor na pitanje o očekivanoj neto plaći. U mjesečni iznos od 400 do 6 000 € pretvoreno je 92,3 % odgovora. Objavljujemo medijane.
• Sadržaj oglasa: naslov, opis i popis pogodnosti na stranici oglasa, bez opisa tvrtke i bez samog oglasa na društvenim mrežama. Iznos plaće tražili smo automatski u sva tri dijela, a svaki pronađeni oglas i ručno smo pročitali. Iznos smo pretvorili u mjesečni neto (bruto × 0,70, satnica × 168). Pogodnosti smo razvrstali u 21 skupinu, samo iz popisa pogodnosti.
• Doba dana: sat prijave po zagrebačkom vremenu. Omjer večeri i radnog vremena uspoređuje prosječan broj prijava u satu od 18 do 24 s prosjekom u satu radnim danom od 7 do 16, bez prvih 48 sati svakog oglasa.
• Poziv i početak rada: kod pitanja o vremenu poziva uzimamo samo ona s dvije mogućnosti, „Ujutro, do 12 sati“ i „Popodne, od 15 sati“. Pitanje o početku rada nije u svim oglasima jednako, pa smo odgovore iz 12 skupova mogućnosti spojili u četiri skupine: odmah, do dva tjedna, kasnije te po dogovoru ili ne zna.
• Male skupine: ne objavljujemo brojke koje počivaju na manje od 30 prijava ili na najviše 2 oglasa. Kategoriju posla objavljujemo tek kad ima barem 8 oglasa, jer ispod toga jedan poslodavac može pomaknuti udio za nekoliko postotnih bodova.
• Ograničenja: uzorak čine prijave s jedne platforme, uglavnom za operativne i fizičke poslove. Oglasi se prikazuju na Facebooku i Instagramu, pa brojke ne pokazuju tko se javlja na oglase na portalima. Nema svaki oglas svako pitanje, pa svaka brojka ima svoju populaciju. Ishodi (pozivi, razgovori, zapošljavanja) nisu dio ovog istraživanja. Ne tvrdimo da oglasi s iznosom plaće dobivaju više prijava.
• Privatnost: objavljujemo samo zbirne podatke. Nijedan poslodavac, oglas ni kandidat nije prepoznatljiv.
• Ovo je samostalno istraživanje. Brojke su zaključane 23. 9. 2026.

Zaposlenik kojeg tražite već ima posao · samostalno istraživanje · brojke zaključane 23. 9. 2026.